Od slobode govora do govora mržnje

Osma Komunikološka škola Matice hrvatske, koja je okupila devet odabranih studenta komunikologije i novinarstva s Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti, održana je od 7. do 11. prosinca. O ovogodišnjoj temi, Medijska kultura i govor u javnosti. Između slobode govora i govora mržnje, govorili su ponajbolji stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske, a polaznici su dobili priliku za stjecanje praktičnih znanja koja će im koristiti tijekom budućeg rada u medijsko-komunikacijskoj sferi. Ovogodišnju Školu pohađali su Antea Anđelić, Matej Beluhan, Ana Dukić, Elena Đerić, Marino Erceg, Sebastijan Ivasović, Tomislav Kardum, Nikolina Lednicki i Anamarija Miloš.

Program je otvoren pozdravnim riječima članova organizacijskog odbora – glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića, pročelnika Odjela za medije MH Branka Lovrića, Danijela Labaša s Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija, Igora Kanižaja s Fakulteta političkih znanost te tajnice Komunikološke škole Leali Osmančević. Organizatori su naglasili kako su upravo polaznici Škole – kao budući medijski djelatnici – oni koji će svojim djelovanjem morati pridonositi slobodi govora te upozoravati na govor mržnje.

U uvodnom je izlaganju Igor Kanižaj govorio o izazovima za medijsku kulturu i javni govor u Hrvatskoj i svijetu. Govor mržnje opisao je kao sveprisutni problem u našem društvu, a polaznici su pokušali odrediti glavne uzroke takva stanja. Kanižaj je naglasio kako se govorom mržnje bavimo tek onda kada se dogodi neki incident.

Govor mržnje postoji,
ali je prenaglašen

Danijel Labaš u izlaganju pod naslovom Senzacija i manipulacija – stilovi medijske kulture danas? istaknuo je nedostatak rasprave o eroziji novinarske profesije. Rekao je kako trebamo razlikovati dvije vrste slobode: slobodu za i slobodu od, pri čemu potonja dovodi do smanjenja odgovornosti.

Uslijedila je rasprava o članku s internetskog portala, gdje su studenti ukrstili svoje stavove i razmišljanja o tome postoji li u navedenom primjeru govor mržnje. Pritom su polaznici shvatili kako je govor mržnje zakonom jasno definiran, dok je u praksi podložan fluidnim interpretacijama.

Prvi dan Komunikološke škole završen je filmskom večeri uz znanstvenicu Irenu Sever Globan s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Prikazan je film u režiji Georgea Clooneya Laku noć i sretno, čija se radnja odvija u razdoblju makartizma. Protagonisti su filma novinari CBS-a koji su ukazujući na štetnost takve politike ušli u konfrontaciju sa senatorom McCarthyjem. Polaznici su došli do zaključka kako mediji – ukoliko su odgovorni i neovisni – predstavljaju „četvrtu vlast“ i razbijaju nametnute političke blokade.

Drugi dan Škole započeo je predavanjem Sandra Baričevića iz Hrvatske udruge pokretnih komunikacija. Baričević je objasnio važnost konteksta u samom tumačenju medijskih i reklamnih sadržaja te upozorio da poruka koja će u jednom kulturnom krugu biti shvaćena kao govor mržnje drugdje neće biti percipirana na isti način.

U Poliklinici za zaštitu djece Grada Zagreba psihologinja Tea Brezinščak održala je predavanje o djeci i govoru mržnje na društvenim mrežama, navodeći primjere iz prakse i upozorivši na sve rašireniji govor mržnje među djecom na društvenim mrežama. Pritom je istaknula kako su djeca često nesvjesna negativnih konsekvenci svoga ponašanja, a taj se problem može riješiti njihovom edukacijom. Polaznici su također podijelili svoja iskustva o toj problematici.

Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti govorila je o odgovornosti za javni govor. Istaknula je kako je teško odrediti mjesto odgovornosti u suvremenoj medijsko-komunikacijskoj paradigmi. Naglašavajući opasnost pseudokomunikatora – ljudi koji komunikaciju na društvenim mrežama koriste kao sredstvo za vlastitu promociju i osnaživanje – profesorica Vilović predložila je koncept samoregulacije kao mogućeg rješenja za suzbijanje govora mržnje.

Glavni urednik Hrvatskoga katoličkog radija Anto Mikić održao je predavanje Sloboda govora i govor mržnje u medijima – iskustvo i praksa. Mikić je istaknuo kako govor mržnje u javnom prostoru postoji, ali ne u tolikoj mjeri koliko se to nastoji potencirati. Za njega je opasnije preširoko shvaćanje govora mržnje oko relevantnih tema. Ukazao je na problematiku snižavanja standarda, zbog kojih su mediji sve više skloniji stvaranju klikabilnih, a ne kvalitetnih sadržaja. Mikić se založio za subvencioniranje „kvalitetnih medija“ od strane države i društva, zato što je Hrvatska premaleno tržište.

Drugi dan okončan je već tradicionalnim druženjem s bivšim polaznicima Komunikološke škole u tzv. žutoj dvorani Matice hrvatske. Ovogodišnji su polaznici stekli nove kontakte i saznali kako se sudjelovanje u Školi odrazilo na ono čime se danas bave prethodni polaznici.

Totalitarna svijest

Treći dan Škole 9. prosinca započeo je s okruglim stolom o medijskoj slobodi, slobodi govora i govoru mržnje. Sudjelovali su Domagoj Novokmet i Mislav Togonal s HRT-a te Nino Raspudić i Marija Selak sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a dvosatnu raspravu moderirao je zamjenik glavnog urednika Vijenca Goran Galić.

Marija Selak upozorila je na urušavanje kvalitete medijskih sadržaja, do čega dolazi zbog povećanja obujma novinarskoga posla, što rezultira nedostatkom specijaliziranih novinara za određeno područje. Medije u Hrvatskoj podijelila je u tri vrste, od kojih svaka ima specifične probleme. Kod javnih je medija problem utjecaj politike, kod privatnih je to tržišni imperativ, a kod neprofitnih glavna je boljka pretjerana i jednostrana ideologizacija sadržaja. Docentica Selak ukazala je na atavizam našeg društva, koji je označila kao „totalitarističku psihoanalitičku etiku“. Pod tim pojmom podrazumijeva nedostatak vjerovanja u autentičnost stavova pojedine osobe i povezivanje istih s različitim lobijima („svatko je nečiji“). Na pitanje kako se oduprijeti izbacivanju iz javnog diskursa na temelju etiketiranja, Selak je odgovorila da ne treba dopustiti da drugi nameću standarde i da uvijek treba demantirati neistinite tvrdnje.

Estradizacije politike

Mislav Togonal istaknuo je da Hrvatska nema problema sa slobodom govora, već s govorom mržnje. Govorio je o fenomenu estradizacije politike, koji se manifestira tako što političari stavljaju izjave u okvir jednog soundbitea, dajući pritom sadržaj koji je isključivo atraktivan. Togonal je također napomenuo kako javni servisi moraju podizati razinu javnog diskursa, a ne podilaziti prosjeku. Polaznike je upozorio na različite metode s pomoću kojih političari izbjegavaju konkretne odgovore. Za kraj je parafrazirao riječi novinara i urednika Vladimira Kumbrije, kako je osnovna distinkcija među novinarima kvaliteta njihova rada, a ne politička ili bilo koja druga orijentacija.

O brisanju distinkcije između javnoga i privatnog diskursa govorio je Nino Raspudić. Ukazao je na kulturne razlike u poimanju politički korektnog govora, usporedivši talijanski i hrvatski javni diskurs. Nadalje, Raspudić je ukazao kako je politički korektan govor često besadržajan, nezanimljiv te neatraktivan javnosti, pa od toga profitiraju političari koji ruše takav način javnog komuniciranja. Kao recentni primjer naveo je Donalda Trumpa, dok je Silvija Berlusconija definirao kao svojevrsna Trumpova prethodnika. Raspudić je posebno naglasio važnost medijske pismenosti u svrhu podizanja kvalitete govora u javnosti.

Domagoj Novokmet uz govor mržnje posebnu pozornost pridaje raznim personaliziranim napadima čiji je cilj raspirivanje šire i negativne reakcije – onomu što je nazvao „koktelom mržnje“. Upozorio je kako se za govorom mržnje poseže u slučajevima kada nema konkretnih argumenata, dok je s druge strane velika opasnost takva načina komuniciranja što lako ulazi u medijski mainstream. Tu se nadovezao i na priču o demantiju istaknuvši da sve netočne informacije treba demantirati. Nadalje, Novokmet je istaknuo kako u našem društvu glede nekih važnih pitanja nedostaje jasan konsenzus.

Podići razinu medijske kulture

Polaznici Komunikološke škole upoznali su se s radom lokalnih medija na studijskom putovanju u Mariji Bistrici. Nakon razgledavanja znamenitosti u mjesnoj su knjižnici predstavljeni bistrički tiskani mediji – općinski magazin Ublouček i župni list Milosti puna. Zatim je glavni urednik radija Marija Bistrica Elvis Lacković u njihovoj redakciji pokazao kako funkcionira jedna lokalna postaja. Petak je zaključen večernjim druženjem u organizaciji mjesnog ogranka Matice hrvatske i njegove predsjednice Snježane Husinec.

Kao uvod u subotnju praktičnu radionicu izlaganja su održali stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko i Igor Kanižaj. Skoko je kao preduvjete uspješnoga javnog nastupa naglasio nužnost poznavanja interesa slušatelja, potom razumijevanje cilja izlaganja te određivanje dojma koji želimo ostaviti na publiku.

Igor Kanižaj polaznicima je objašnjavao koja je razlika između nastupa u tisku, na radiju te na televiziji. Posebno je naglasio kako nas nitko ne može natjerati da kažemo ono što ne mislimo ili ne želimo reći.

Polaznici su na praktičnoj radionici imali priliku uvježbati javni nastup. Najprije su pred kamerom trebali dati odgovore na brza i nezgodna pitanja, a zatim su zajedno s predavačima Franjom Skokom, Danijelom Labašem i Igorom Kanižajem te ostalim polaznicima komentirali svoje nastupe.

Na studijskom putovanju u Samobor studenti su upoznati s kulturnom baštinom i znamenitostima grada te su posjetili rudnik u Rudama, a četvrti je dan završen večernjim druženjem s gostima okruglog stola i pročelnikom Odjela za medije Matice hrvatske Brankom Lovrićem.

Posljednji je dan Komunikološke škole izlaganjem otvorila Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Uz rezimiranje čitavog ovogodišnjeg programa, govorila je o načinima podizanja medijske kulture u obrazovnom sustavu. Poseban je fokus stavila na projekt Djeca medija, koji se bavi sustavnom edukacijom o medijima i razvojem osviještenih korisnika koji će medijske sadržaje konzumirati s razumijevanjem i kritičkim odmakom.

Uslijedilo je studijsko putovanje u Križevce. Predsjednica lokalnog ogranka Matice hrvatske Renata Husinec upoznala je polaznike s njihovim radom te s gradskim kulturnim znamenitostima. U sklopu toga polaznici su posjetili grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva i znamenitu knjižnicu u sklopu biskupskog dvora.

Osma Komunikološka škola Matice hrvatske završena je svečanom podjelom diploma tijekom druženja na Kalniku.

„Nadam se da ćemo svi primijeniti stečeno iskustvo, podijeliti nove vrijednosti s drugima te u konačnici biti primjer svojim djelovanjem, a ne riječima“, kazao je Matej Beluhan, jedan od ovogodišnjih polaznika Komunikološke škole.